Istorija duvana i pojava na našim prostorima:

Pod pojmom duvan podrazumijeva se biljka, industrijska sirovina i sredstvo za uživanje. Duvanski reprodukcijski ciklus čine cjelinu od primarne proizvodnje duvana do razlicitih duvanskih proizvoda čije kvalitativne osobine zavise od uspješnosti izvođenja pojedinih faza proizvodnje.




 Neki duvan ubrajaju u industrijske biljke (lan, pamuk, soja, šecerna repa), a drugi u skupinu stimulanata (kafa, čaj, kakao) .

Rijec "tobacco" potice od rijeci "tobago" ili "tabaco", imena što su ga urođenici sa Karipskih otoka dali svitku uvijenog duvanskog lišća. Ova se riječ preko španskog prenijela u ostale jezike, a latinsko izvedeno ime je tabacum. Duvan je jednogodišnja zeljasta biljka čiji se listovi koriste za pušenje. Postojbine duvana su Amerika i Australija, a kroz istoriju se koristio na razne načine. Prvobitno su ga sjevernoamerički Indijanci koristili u kultnim radnjama i narodnoj medicini. U Evropu je duvan stigao posle Kolumbove ekspedicije na ostrvo San Salvador.

Duvan je od tada postao bitan za ekonomiju evropskih zemalja, a u Srbiju je stigao početkom 17. veka sa turskim osvajačima.

 Pred Prvi svjetski rat proizvodnja duvana u BiH je iznosila oko 6.300 tona. Nakon Prvog svjetskog rata proizvodnja duvana pada i tek tridesetih godina počinje njen oporavak. Monopolistički propisi bili su još stroži nego za austrougarske vladavine, vlasnik duvana bila je država.


Nakon Drugog svjetskog rata, pored godišnjih oscilacija, proizvodnja duvana bilježi rast do kraja sedamdesetih godina ( rekordna je bila 1976. godina sa 14.800 tona).

Sada se u BiH godišnje proizvede 3.500-4.000 tona duvana tipa Flue Cured Virginia, Burley i Hercegovacki ravnjak.